Zdravstveni status i navike trudnica i njihov utjecaj na potomstvo

Danas je opće prihvaćeno da su štetni utjecaji u vrijeme oko začeća (povećana tjelesna masa prije začeća) i intaruterinog razdoblja (gestacijski dijabetes, pretjerano dobivanje na težini tijekom trudnoće) povezani s predispozicijom za razvoj kroničnih, posebice metaboličkih poremećaja kasnije u životu: pojava poznata pod nazivom “ranoživotno programiranje” (early life programming).

Jedna od uobičajenih medicinskih komplikacija tijekom trudnoće je gestacijski dijabetes melitus (GDM), koji se definira kao “bilo koji stupanj intolerancije glukoze koji se prvi puta javlja tijekom trudnoće”. Broj trudnoća s komplikacijama uzrokovanih gestacijskim dijabetesom je u porastu u cijelom svijetu – otprilike je takva svaka 10. trudnoća, no bez univerzalnih programa probira mnoge komplikacije su neprepoznate i neliječene. Debljina kod majke prije početka trudnoće i pretjerano dobivanje težine tijekom trudnoće su dodatni, potencijalno promjenjivi, zasebni čimbenici rizika za pretjerani fetalni rast. Pretilost majki (sa ili bez pojave gestacijskog dijabetesa) može uzrokovati fetalnu preuhranjenost i čini se da je jedan od čimbenika rizika za makrosomiju i metaboličke poremećaje u djetinjstvu. Majke s gestacijskim dijabetesom također imaju i povećani rizik za mrtvorođenost, perinatalne komplikacije i rođenje djece sa značajno povećanom porođajnom težinom. Istraživanja pokazuju da učinkovito liječenje dijabetesa kod majke, kao i optimalan gubitak težine pretilih žena prije trudnoće, utječe na smanjivanje rizika od metaboličkih bolesti u potomaka.

Zdravstvene navike trudnica su također značajne odrednice kratkoročnog i dugoročnog zdravstvenog stanja. Loše zdravstvene navike (konzumacija duhana, droga, alkohola, nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i nepažnja oko gestacijske debljine) kao i majčine psihosocijalne karakteristike, povezane su s nizom loših ishoda trudnoće, uključujući i povećane rizike za potrebu carskog reza, nisku porođajnu težinu i prijevremeni porod. Provedeno je nekoliko studija u Hrvatskoj koje su istraživale utjecaj majčinog životnog stila (konzumacija alkohola, pušenje, pretilost, konzumacija benzodiazepana, dob) na ishode trudnoće. Tako je 11,5 % istraživanih trudnica priznalo konzumaciju alkohola, 4,0 % trudnica redovitu konzumaciju alkohola, a 1,4 % opijanje. FAS (fetalni alkoholni sindrom), odnosno PFAS (parcijalni fetalni alkoholni sindrom) su također ozbiljni zdravstveni problemi u određenim ruralnim regijama Hrvatske.