Glavni čimbenici rizika i rizične skupine za razvoj metaboličkog sindroma i drugih kompleksnih bolesti

Kompleksne bolesti (metabolički sindrom, šećerna bolest, pretilost, kardiovaskularne bolesti), a posebice šećerna bolest tipa 2 i debljina dvije su pandemije modernog doba koje se popularnim imenom nazivaju diabesity, te predstavljaju jedan od najznačajnijih problema javnog zdravstva u razvijenom svijetu. Glavni čimbenici rizika za razvoj metaboličkog sindroma, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i pretilosti na koje se može utjecati su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, izloženost duhanskom dimu i pretjerana konzumacija alkoholnih pića. Raširenost ovih čimbenika rizika predstavlja odraz današnjeg trenda globalizacije, urbanizacije i starenja populacije. Podaci brojnih istraživanja jasno upućuju na zaključak kako je u pozadini ovog globalnog problema moderan način života u ‘toksičnom okolišu’ (tzv. obesogenic environment), a koji podrazumijeva sve veću dostupnost jeftine hrane bogate mastima i šećerom, uklopljenu u sve manju potrebu za kretanjem. U kontekstu kompleksnih bolesti često se ističe i njihova povezanost s nepovoljnim socioekonomskim statusom (nizak stupanj formalnog obrazovanja, niska razina prihoda domaćinstva, ruralna sredina i nezaposlenost) te stresom. Osim navedenih čimbenika, utvrđen je i određen utjecaj genetičke komponente (veći je rizik u osoba čiji su roditelji ili rođaci također pretili ili boluju od šećerne bolesti), kao i dob, spol, intrauterino okruženje (epigenetički „imprinting“, fetalno programiranje), porođajna tjelesna masa te životni stil (konzumacija alkohola i izloženost duhanskom dimu). Ipak, najvažnijim rizičnim čimbenicima smatraju se oni koji su ujedno i reverzibilni, a to su fizička neaktivnost, nepravilna prehrana (hrana visoke energetske, a niske biološke vrijednosti) te inzulinska rezistencija.

S obzirom na navedeno, prepoznavanje pojedinaca pod visokim rizikom te utvrđivanje rizičnog ponašanja za razvoj debljine i šećerne bolesti, u središtu su aktivnosti koje za cilj imaju prevenciju ovih kompleksnih bolesti. Ovaj složen, ali ujedno i nužan zadatak, prije svega bi morao biti usmjeren na intervencije u dječjoj i adolescentskoj dobi, kada se stvaraju navike vezane uz prehranu i tjelesnu aktivnost. Žene fertilne dobi također su iznimno važna, no često zanemarena rizična skupina. Najnovija istraživanja ukazuju kako negativan životni stil u trudnoći (izloženost duhanskom dimu, drogi i alkoholu u trudnoći, loša prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost), te psihosocijalne osobine trudnice povećavaju rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti i šećerne bolesti tipa 2 u odrasloj dobi potomka. Komplikacije pri porođaju, prijevremeni porođaj, carski rez, poslijeporođajno krvarenje te mala porođajna tjelesna masa djeteta također su češći u pretilih žena i žena s gestacijskim dijabetesom, a sama trudnoća povezana je s povišenim rizikom od majčinske, fetalne i novorođenačke smrti.